Karijera 

Koja su deficitarna zanimanja u Srbiji?

U poslednjih nekoliko godina, Srbija se suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage u određenim sektorima, dok se u drugim oblastima oseća prezasićenost kandidata.

S jedne strane, mnogi mladi ljudi se odlučuju za studije društvenih nauka, nadajući se kancelarijskim poslovima. S druge strane, firme se bore da popune radna mesta koja zahtevaju praktična i tehnička znanja. 

Ova neravnoteža dovela je do situacije gde se radna snaga uvozi za određene pozicije, dok mnogi visokoobrazovani pojedinci ne mogu da nađu posao u svojoj struci.

Zbog ovih disbalansa, uvoz radne snage postaje uobičajen, naročito u industrijama poput građevine i ugostiteljstva, dok je konkurencija za kancelarijske poslove žestoka.

Nedostatak radne snage i uvoz stranih radnika

Jedan od najizraženijih trendova u Srbiji poslednjih godina je uvoz radnika, posebno u građevinskom sektoru. Firme koje zapošljavaju radnike iz inostranstva, kao što su građevinski radnici i varioci, beleže ogromnu potražnju. Mnogi mladi u Srbiji često izbegavaju karijere vezane za fizičke poslove, što stvara manjak kvalifikovane radne snage na gradilištima.

Slično je i u ugostiteljstvu, gde se oseća nedostatak konobara, kuvara i sobarica. Ove pozicije su često popunjavane radnicima iz inostranstva jer domaća radna snaga gravitira ka profesijama koje zahtevaju formalno obrazovanje.

Deficitarna zanimanja

deficitarna zanimanja u srbiji varioc
Hajde da pogledamo neka od najtraženijih zanimanja u Srbiji i zašto bi mogla biti odličan izbor za tvoju buduću karijeru.

Građevinski radnici i varioci

Građevinski sektor u Srbiji doživljava veliki procvat, a sa njim raste i potražnja za radnicima. Varioci su posebno traženi zbog specifičnih veština i nedostatka školovanog kadra. Ova zanimanja nude sigurnu budućnost jer su neophodna za infrastrukturne projekte, izgradnju stambenih i poslovnih objekata, kao i industrijske instalacije. Poslovi u ovoj industriji obično dolaze s dobrim platama i mogućnošću brzog zapošljavanja, čak i bez fakultetske diplome.

Plata zavarivača u Srbiji dostiže čak 2000 eura mesečno!

U Srbiji postoje različiti kursevi i škole za odrasle koje nude prekvalifikacije u građevinske zanate. Počni sa učenjem osnovnih građevinskih veština kao što su zidanje, malterisanje, postavljanje izolacije ili gletovanje. Ako imaš mogućnost da volontiraš ili radis kao pomoćnik na gradilištu, to će ti omogućiti da stekneš iskustvo i naučiš iz prve ruke kako funkcionišu različiti aspekti građevinskog posla. Mnogi ljudi počinju kao pomoćnici, a zatim napreduju ka specijalizovanim poslovima.

Najprofitabilnija a ujedno i deficitarna zanimanja u gradjevinskom sektoru su: varioci, majstori za fasade i termoizolaciju, električari i vodoinstalateri, keramičari, tesari, armirači.

Ugostiteljski radnici

Iako na prvi pogled deluje kao manje atraktivna karijera, ugostiteljstvo u Srbiji beleži sve veću potražnju za radnicima. Konobari, kuvari, hotelsko osoblje, menadžeri u ugostiteljstvu su veoma traženi, posebno oni sa znanjem stranih jezika.

Jedan od glavnih razloga deficita u ugostiteljstvu su relativno niske plate u odnosu na naporan rad koji se zahteva. Poslovi poput konobarisanja, kuvarstva i rada na recepciji zahtevaju duga radna vremena, rad tokom praznika i vikenda, i često su fizički iscrpljujući. U poređenju sa sličnim poslovima u inostranstvu, gde su zarade daleko veće, mnogi radnici odlučuju da napuste Srbiju u potrazi za boljim uslovima rada.

Zbog otvorenih tržišta rada u Evropskoj uniji, veliki broj ugostiteljskih radnika iz Srbije, posebno mladih, odlazi u zemlje poput Nemačke, Austrije, i Švajcarske.

Mnoge pozicije u ugostiteljstvu, poput onih u turističkim mestima, imaju sezonski karakter. Radnici često rade samo tokom leta ili zime, a ostatak godine provode bez stabilnog izvora prihoda. Ova nesigurnost mnoge odvraća od ulaska u ovu profesiju, posebno one koji traže dugoročno zaposlenje.

Ugostiteljski poslovi, posebno u Srbiji, često se posmatraju kao privremena rešenja, posebno među mladima. Mnogi vide ove poslove kao „stepenicu“ ka nečem drugom, umesto kao dugoročne karijere. Zbog toga ljudi retko ulaze u ovaj sektor sa namerom da ostanu, što stvara visok stepen fluktuacije zaposlenih.

Vozači i logistika

Jedan od najvažnijih razloga deficita vozača u Srbiji je masovan odlazak kvalifikovanih vozača u zemlje Evropske unije, gde su uslovi rada i plate značajno bolji. U zemljama poput Nemačke, Austrije i Slovenije, vozači kamiona mogu zaraditi nekoliko puta više nego u Srbiji, pa mnogi odlučuju da napuste zemlju u potrazi za boljim životnim standardom.

Transport i logistika su sektori u kojima je potražnja za vozačima konstantna. Nedostatak vozača, naročito u međunarodnom transportu, postao je ozbiljan problem za poslodavce, pogotovo jer je ovo zanimanje naporno kako fizički tako i psihički.

Iako je u pitanju fizički zahtevan posao, plate u domaćem sektoru transporta i logistike često ne odgovaraju naporu koji vozači ulažu. Posao vozača kamiona podrazumeva duge vožnje, spavanje u vozilima i stalnu izloženost stresu, a sve to za platu koja je niža nego što vozači mogu dobiti u inostranstvu. 

Ovaj disbalans između napora i primanja dodatno doprinosi odlasku vozača i stvara deficit na tržištu. 

Populacija vozača kamiona je sve starija. Mnogi mladi ljudi ne žele da se bave ovim poslom zbog dugih i često nepredvidivih radnih sati, rada vikendom i praznicima, kao i činjenice da posao često zahteva višednevnu ili čak višenedeljnu odsutnost od kuće.

S porastom e-commerce poslovanja, potreba za prevozom robe i distribucijom je sve veća, a vozači kamiona i dostavljači su postali ključni deo te industrije. Ovo zanimanje pruža stabilnost i prilike za rad u zemlji i inostranstvu.

Medicinski radnici

Srbija se suočava s deficitom medicinskih radnika – doktora, medicinskih sestara i tehničara

Ova situacija pogađa ne samo zdravstveni sistem, već i pacijente koji se suočavaju sa dužim čekanjima, nedostatkom adekvatne nege i iscrpljenim medicinskim osobljem.

Jedan od najvećih uzroka deficita medicinskih radnika u Srbiji je odlazak lekara, medicinskih sestara i tehničara u inostranstvo. Mnoge evropske zemlje, posebno Nemačka, Švedska i Austrija, aktivno zapošljavaju srpske medicinske radnike nudeći im bolje uslove rada, više plate, stabilnost i mogućnosti za profesionalni razvoj.

U poređenju sa evropskim standardima, plate medicinskih radnika u Srbiji su niske. 

Medicinske sestre i tehničari često zarađuju minimalne ili nešto više od minimalne plate, dok lekari, posebno oni na početku karijere, imaju primanja koja su često nedovoljna za pristojan život.

Preopterećenost medicinskih radnika je takođe veliki problem. 

Nedostatak osoblja znači da preostali radnici moraju preuzeti više smena, raditi duže sate i nositi se sa većim brojem pacijenata nego što je to preporučeno.

Veliki broj medicinskih radnika u Srbiji je pred penzijom, a mladi kadrovi koji dolaze nisu dovoljni da nadomeste ovaj odlazak. Starosna struktura u zdravstvenom sektoru pokazuje da veliki procenat zaposlenih pripada starijim generacijama, što znači da će u narednim godinama problem deficita postati još izraženiji.

IT stručnjaci

Iako se čini da IT stručnjaka u Srbiji ima mnogo, određene specijalizacije su i dalje veoma tražene, a nedostatak kvalifikovanih kadrova je prisutan. IT sektor se brzo razvija i menja, pa su neka zanimanja u deficitu zbog specifičnih veština i tehnologija koje postaju dominantne.

Veštačka inteligencija i mašinsko učenje su trenutno među najtraženijim oblastima u IT sektoru globalno, a slična situacija je i u Srbiji. Kompanije u oblastima kao što su fintech, e-trgovina, telekomunikacije i marketing sve više koriste AI za automatizaciju, personalizaciju i analizu podataka. Deficit stručnjaka u ovoj oblasti nastaje zbog kompleksnosti tehnologija i potreba za dubljim razumevanjem matematike, statistike i programskih jezika poput Python-a, kao i specifičnih alata kao što su TensorFlow i PyTorch.

Sa sve većom količinom podataka koje kompanije generišu, potražnja za stručnjacima koji se bave analizom podataka, prediktivnim modeliranjem i vizualizacijom podataka je visoka. Data Science obuhvata veštine poput rada sa velikim bazama podataka (Big Data), SQL, Python, R, i alatima za vizualizaciju podataka kao što su Tableau ili Power BI.

Sa sve većim brojem cyber napada, posebno na kompanije i državne institucije, nedostatak stručnjaka za sajber bezbednost postaje kritičan problem. U Srbiji, kao i globalno, potražnja za stručnjacima u ovoj oblasti daleko nadmašuje ponudu. Potrebni su ljudi sa znanjima o mrežnoj bezbednosti, kriptografiji, forenzici podataka, kao i standardima kao što su ISO 27001 ili GDPR.

Kako sve više firmi migrira svoje podatke i aplikacije na cloud servise poput AWS-a, Azure-a i Google Cloud-a, raste potražnja za stručnjacima koji znaju kako da dizajniraju, implementiraju i upravljaju cloud infrastrukturom. Ovo obuhvata i oblasti kao što su cloud arhitektura, bezbednost u oblaku i optimizacija troškova.

Iako programera generalno ima mnogo, deficit se oseća u određenim tehnologijama. Konkretno, React i Node.js su u velikoj potražnji jer omogućavaju izgradnju modernih web aplikacija. Sa druge strane, Python postaje sve popularniji zbog svoje upotrebljivosti u data science-u, AI projektima i backend razvoju. Backend razvoj u jezicima kao što su Python, Ruby, i Java takođe ima visoku potražnju, pogotovo za skalabilne aplikacije.

Kvalitetno testiranje softvera je neophodno u svakom IT projektu, a potražnja za QA inženjerima koji se bave manuelnim i automatizovanim testiranjem je u porastu. Alati kao što su Selenium, JIRA, i Jenkins su standardi u ovoj oblasti.

DevOps kultura, koja kombinuje razvoj softvera i operacije, postaje standard u većini IT kompanija. DevOps inženjeri su zaduženi za automatizaciju, optimizaciju, i održavanje infrastrukture, kao i za CI/CD (Continuous Integration/Continuous Deployment) procese. Alati poput Docker-a, Kubernetes-a, Jenkins-a i AWS-a su ključni za ove pozicije, a nedostatak kadra se oseća jer mnogi inženjeri nemaju iskustvo sa svim potrebnim tehnologijama.

Važno je napomenuti da se tržište rada brzo menja. Dok su neka zanimanja u deficitu danas, situacija se može promeniti u budućnosti. Veštačka inteligencija predstavlja poseban izazov - mnogi predviđaju da će automatizovati mnoge poslove, posebno one rutinske prirode. Međutim, AI takođe stvara nove prilike, posebno u oblasti razvoja i održavanja AI sistema.

Novi poslovi, direktno u inbox!